|
Srpski parlamentarci opredelili su se za predstavnika Demokratske stranke
Srbije Dragana Maršičanina. Kao što je poznato, on će istovremeno biti
i vršilac dužnosti predsednika republike. Da vas podsetimo: Dragan Maršičanin
je već zauzimao položaj rukovodioca srpskog parlamenta, ali povukao se
sa njega posle zaoštravanja konflikta izmedju dve vodeće partije DOS-a:
Djindjićeve Demokratske stranke i Koštunicine Demokratske stranke Srbije.
Posle vanrednih skupšrtinskih izbora 28. decembra konstituisanje Skupštine
odužilo se za više od mesec dana zbog opstrukcionističke politike rukovodstva
Demokratske stranke.
Koristeći današnji odnos snaga i neželju Vojislava Koštunice da ide na
saradnju kako sa radikalima i socijalistima, tako i sa aktuelnim liderima
Demokratske stranke, rukovodstvo ove partije krenulo je putem postavljanja
nekih neprihvatljivih zahteva zauzvrat za podršku bloku od DSS-a, Grupe
17 plus i koalicije Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije koji je pobedio
na izborima. Pokušaji da se postignu uzajamno prihvatljivi dogovori bili
su neuspešni.
Demokratska stranka ostajala je pri svome ne zadovoljavajući se ustupcima
na koje su DSS i njegovi partneri bili spremni da podju. Neki oponenti
smatraju da Demokratska stranka preokupirana svojim unutrašnjim konfliktima
nije baš težila iznalaženju kompromisa, utoliko pre što je držala u rukama
sve ostale poluge vlasti.
Može se reći da je ona sama podstakla konkurente na traženje glasova koji
su im nedostajali u Skupštini putem sporazumevanja sa socijalistima koji
su odlučili da podrže kandidata DSS-a za predsednika parlamenta bez postavljanja,
zauzvrat, otvorenih zahteva i pretenzija na ministarske položaje.
Ovaj sporazum je i omogućio da se učini prvi korak u pravcu izlaza iz još
jednog političkog ćorsokaka u Srbiji.
Doduše, izbor predsednika Skupštine nipošto ne znači da su savladane sve
teškoće oko forimiranja republičke vlade. Ali, kao što se kaže, led je
krenuo.
Utisak je da je ovakav razvoj dogadjaja ipak iznenadio rukovodstvo Demokratske
stranke.
Pošto je priznalo legitimnost dotične odluke, ono ju je, bez obzira na
to, proglasilo miniranjem stvari 5. oktobra 2002. godine i svih promena
do kojih je u zemlji došlo u poslednje 3. godine. Potpredsednik Demokratske
stranke Boris Tadić izjavio je da je Partija u oštroj opoziciji novoj vladi
koja još ni nije formirana i čini sve za njen pad.
Medjutim, predstavnici drugih srpskih partija izjašnjavaju se umerenije
smatrajući da je dogovor sa socijalistima postignut bez principijelnih
ustupaka i ujedno omogućuje da se rad Skupštine pomeri sa mrtve tačke.
Indikativno je to što što su čak i neki zapadni eksperti dosta mirno regaovali
na ovaj dogadjaj i izneli mišljenje da suština stvari nije u nazivu ove
ili one stranke, već u kontinuitetu reformističkog kursa i u obezbedjenju
stabilnosti Srbije, što je veoma važno za čitav region. Po njihovim ocenama,
za svaku zemlju je loše da duže vreme bude bez vlade, a kamoli za Srbiju,
s obzirom na zadatke pred kojima se republika nalazi.
05.02.2004
|