|
U crnogorskom gradu Cetinju održan je 1. parlamentarni forum balkanskih
zemalja. U njemu su učestvovali rukovodioci parlamenata Srbije i Crne Gore,
BiH, Hrvatske, Makedonije, Albanije i Grčke. Strogo rečeno, bio je to sastanak
predstavnika zakonodavnih vlasti zapadnobalkanskih država, kako se one
u poslednje vreme najčešće imenuju u Zapadnoj Evropi i SAD. To je, verovatno,
nekako vezano za želju da se naglasi njihova zajednička orijentacija na
zbližavanje sa EU i, ujedno, redosled njihovog napredovanja u dotičnom
procesu, kao i neophodnost da ispune niz preliminarnih uslova za puštanje
u evropske integracione strukture. A Grčka, nesumnjivo, ima ulogu svojevrsnog
iskusnog partnera i savetodavca.
Kao što je poznato, kroz par meseci u EU treba da se primi 10 istočnoevropskih
država. Zatim će doći na red više stažirane balkanske kandidatkinje - Rumunija,
Bugarska i Turska. I će tek nakon toga zapadnobalkanske države dokazivati
svoju pripremljenost za stupanje u EU.
Mišljenja sam da izabrana taktika omogućuje zapadnim rukovodiocima da konkretnije
kontrolišu stepen uskladjivanja političkih i ekonomskih sistema zemalja-kandidatkinja
so strukturama i normativima EU, da zahtevaju od njih, po potrebi, poželjne
promene i obezbedjuju poštovanje ekonomskih i politilčkih interesa EU i
njenih vodećih članica u regionu.
Treba reći da se ovaj kurs sprovodi dosta uporno i dosledno. Da vas podsetimo
na neke prošlogodišnje etape.
U aprilu prošle godine u Beogradu je održan 6. sastanak šefova država i
vlada regiona čiji je tema bila Proces saradnje Jugoistočne Evrope. Bili
su razmotreni prioritetni pravci interakcije, dalje liberalizacije, stvaranja
zone slobodne trgovine, a na medjunarodnom planu angažovanje u procesima
evropske integracije.
Isto u aprilu je u Sarajevu bila tzv. transjadranska konferencija o ovim
problemima uz učešće ministara inostranih poslova Albanije, BiH, Hrvatske,
Italije, Srbije i Crne Gore.
U maju se na sastanku zemalja tzv. Jadransko-jonske inicijative Italije,
Srbije i Crne Gore, Albanije, BiH, Grčke i Hrvatske raspravljalo se o
pitanjima borbe protiv ilegalne emigracije, saradnje u oblasti razvoja
turizma, malog i srednjeg biznisa, zaštite životne sredine, itd.
Problemi približavanja čitave grupe balkanskih država Evropskoj uniji bili
su procenjeni u junu prošle godine, na samitu ove zajednice u Solunu. Tada
je podvučena neophodnost osiguranja stabilnosti demokratskih institucija
u ovim zemljama, funkcionisanja pravne države, poštovanja prava čoveka
i nacionalnih manjina, efikasnosti tržišne privrede.
Najzad, krajem septembra, u Ohridu, predstavnici SAD, Albanije, Makedonije
i Hrvatske razmenili su mišljenja o pitanjima borbe protiv kriminala i
korupcije.
Učesnici Foruma u Cetinju takodje su podržali predloge o liberalizaciji
viznog režima izmedju balkanskih zemalja, o slobodnom kretanju ljudi, kapitala
i usluga. Ukazano je i na neophodnost zajedničke borbe protiv organizovanog
kriminala i korupcije.
Učesnici sastanka izjasnili su se za širenje interparlamentarne saradnje,
što će, prema njihovom uverenju, ubrzati prijem svih balkanskih država
u EU. U zajedničkoj izjavi stoji da saradnja u skladu sa principima na
kojima je bila izgradjena EU predstavlja put ka realizaciji ciljeva politike
mira i razvoja u regionu.
Ne mogu a da se ne složim sa mišlju da vitalnost i efikasnost evropske
saradnje u presudnoj meri zavisi od ravnopravnosti svih njenih učesnika,
uzimanja u obzir uzajamnih interesa, odustanka od pokušaja njihovog krnjenja
i podele evropskih naroda na one plave krvi i raju.
11.02.2004
|